LOKALNA KAMPANJA ZA PODRŠKU SPROVOĐENJU ORGANIZOVANIH SKRININGA RAKA U SRBIJI

 

Rano otkrivanje raka

 

Šta je to skrining?

Skrining podrazumeva organizovanu primenu nekog pregleda ili testa kod osoba bez simptoma u cilju što ranijeg otkrivanja određene bolesti. Skrining programi organizuju se na nacionalnom ili regionalnom nivou.

Svima nama dobro poznat primer bilo je fluorografisanje pluća radi otkrivanja tuberkuloze koje se primenjivalo u celoj zemlji. Osnovni cilj organizovanja skrininga za neko maligno oboljenje je smanjenje smrtnosti od te bolesti na teritoriji obuhvaćenoj programom. Kod velikog broja malignih tumora rezultati lečenja u velikoj meri zavise od uznapredovalosti bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze. Ukoliko se bolest ranije otkrije, utoliko su rezultati lečenja bolji. Rano otkrivanje omogućava i primenu poštednih hirurških intervencija koje nose manju invalidnost i kraći oporavak nakon lečenja.  

Skrining može biti u vidu organizovanog programa, kada se na preglede putem pisama i zakazanih termina poziva celokupna ciljna populacija određene teritorije, ili u vidu oportunističkog programa, kada se skrining test nudi osobama koje se jave lekaru iz drugih rzloga ili se samostalno javi za skrining.

Skrining programi organizuju se u okviru sistema zdravstvene zaštite ili od strane zdravstvenih ustanova i organizacija. Opravdanost organizovanja ovih programa procenjuje se na osnovu uloženih sredstava i očekivanog efekta; na osnovu toga se formiraju i preporuke za skrining i one su namenjene zdravstvenim organizacijama, ministarstvima zdravlja i ostalima koji se bave zdravstvenom politikom.

Osnovna svrha ranog otkrivanja (skrininga) raka je smanjivanje mortaliteta i poboljšanje kvaliteta života pacijenta. Rano otkrivanje za sada nije moguće kod svih vrsta raka, ali je moguće kod nekih od najčešćih vrsta: kod raka dojke, grlića materice i debelog creva.

Smrtnost od raka dojke, grlića materice i debelog creva u Srbiji  prelazi prosek u Evropi i ima značajan udeo u ukupnoj stopi smrtnosti od malignih bolesti i opterećenosti bolešću.

Broj novootkrivenih pacijentkinja sa  rakom grlića materice prelazi 1.700 – 1.800 slučajeva godišnje. Standardizovani podaci o smrtnosti za 2006. godinu pokazuju stopu od 9,98 na 100.000 stanovnika što odgovara  trećem do četvrtom mestu po smrtnosti među evropskim zemljama. Preko dve trećine novih slučajeva raka grlića materice otkriva se tek u invazivnoj fazi, kada je prognoza bitno lošija.

Rak dojke čini 30% svih novootkrivenih slučajeva raka i po učestalosti je treći uzročnik smrti među ženama iznad 45 godina starosti.  Otkriva se kod svake dvanaeste žene u Srbiji i svake godine preko 1300 žena u Srbiji  umire od njega. U momentu otkrivanja rak je veći od 2 cm kod 70% slučajeva, a kod te veličine bolest se najčešće već proširila na druga tkiva.

Stopa smrtnosti od malignih bolesti debelog creva (uključujuči i rektum) prelazi prosek EU za 15% kod muškaraca, a za 19% kod žena. Karcinomi debelog creva uzrokuju smrt 2.400 ljudi godišnje i na drugom su mestu kao uzročnik smrti od malignih bolesti kod oba pola. Broj novootkrivenih slučajeva je oko 3.800 godišnje.

Ovi podaci ukazuju na potencijalnu zdravstvenu korist od dobro organizovanog sistema za rano otkrivanje raka. Broj spasenih života  u jednoj godini mogao bi se meriti hiljadama. Rana dijagnoza i lečenje raka grlića materice, dojke i debelog creva mogu imati značajan uticaj na smanjenje ukupnog mortaliteta od malignih bolesti i na bolje zdravlje stanovništva Srbije.

Vrste malignih bolesti za koje se skrining preporučuje 

Za samo tri vrste malignih bolesti postoji opšteprihvaćeni stav da, ukoliko postoje mogućnosti, treba organizovati skrining programe: to su rak dojke, rak grlića materice i rak debelog creva. Već decenijama se istražuju mogućnosti za skrining nekih drugih malignih bolesti ali još uvek ne postoje opšteprihvaćene preporuke zbog nepostojanja dovoljno dobrog testa, nedovoljno ubedljivih efekata skrininga itd. Najviše programa organizovano je za istraživanje efikasnosti skrininga za rak prostate (ove programe mnoge organizacije preporučuju uprkos njihovim nedostacima), želuca (samo u populacijama kao što je Japan u kojima je učestalost ove bolesti izuzetno visoka) ili kože.  

Skrining raka debelog creva 

Rano otkrivanje raka

 

Rak debelog creva je drugo po učestalosti maligno oboljenje i kod žena i kod muškaraca u Evropi. Kao skrining test preporučuje se test na prisustvo skrivene krvi u stolici (FOBT). U slučaju pozitivnog nalaza, osoba se upućuje na kolonoskopiju. Kolonoskopija omogućava otkrivanje i uklanjanje prekanceroznih promena (polipa) debelog creva, čime se sprečava nastanak kancera.

Preporuke  

TEST
Pregled stolice na skriveno krvarenje. U slučaju pozitivnog nalaza, osoba se upućuje na kolonoskopiju.
CILJNA GRUPA
Muškarci i žene od 50. do 74. godine starosti.
UČESTALOST
Test treba raditi jednom godišnje.
DRUGI TESTOVI
Oko primene fleksibilne sigmoidoskopije ili kolonoskopije kao skrining testova još uvek ne postoji dovoljno podataka, te se ne preporučuju kao skrining metode za masovne skrining programe. 

Okružni koordinator za skrining raka debelog creva
Prim. Dr Vanja Ilić