Svetski dan bez duvanskog dima – 31.maj 2014.

Epidemija upotrebe duvana je jedan od najvećih javnih zdravstvenih pretnji sa kojima se svet ikada  suočio.  Duvan ubija do polovine svojih korisnika i skoro šest miliona ljudi svake godine. Više od pet miliona od tih smrtnih slučajeva  su rezultat direktne upotrebe duvana, dok je više od 600 000 rezultat izloženosti nepušača duvanskom dimu. Ako  se nešto hitno ne preduzme, broj umrlih na godišnjem nivou mogao bi da poraste na više od osam miliona do 2030.Skoro 80 % od jedne milijarde svetskih pušača živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Potrošnja duvanskih proizvoda na globalnom nivou raste, iako se smanjuje u nekim visoko razvijenim i srednje razvijenim zemljama.Više od 80% ovih smrtnih ishoda bi bilo među ljudima koji žive u zemljama sa niskim i srednjim prihodima. Korisnici duvana koji umiru prerano lišavaju svoje porodice sebe i prihoda, dižu cenu zdravstvene zaštite i ometaju ekonomski razvoj.Okvirna konvencija o kontroli duvana SZO (OKKD) podstiče države   da sprovedu poresku politiku i politiku cena na duvanske proizvode, kao jedan od načina da se smanji upotreba duvana. Istraživanja pokazuju da su veći porezi posebno efikasni u smanjenju upotrebe duvana među grupama sa nižim prihodima i u sprečavanju mladih da počnu da puše. 
Pored toga, povećanje akciza na duvan se smatra najisplativijom merom kontrole duvana. Svetski izveštaj o zdravlju 2010. (The World Health Report 2010.)  ukazao je da bi povećanje duvanskih akciza za 50% generisalo nešto više od  1,4 milijardi američkih dolara za dodatna sredstva u 22 zemlje sa niskim prihodima.  Ako bi se ova sredstva dodelila vladama ovih zemalja, utrošak sredstava za zdravlje bi mogao da se poveća do 50%.
Za Svetski dan bez duvanskog dima 2014, SZO i partneri pozivaju zemlje da povećaju poreze na duvan.
Najefektivniji prostup u kontroli širenja upotrebe duvana je preko mera koje direktno smanjuju potražanju za njim. Mnoge mere su efektivne kao što su zabrana reklamiranja i zabrana pupenjsa na javim mestima, ali mera koja ima najveći potencijal i mera koja je najefektivnija  opcija za vlade je povećanje cena kroz povećanje taksi što pokazuju dokazi iz različitih zemalja. Visoke cene potstiču odvikavanje od pušenja i preveniraju početak i istoivremeno smanjuju broj onih koji se nakon odvkavanja ponovo počinju da puše. U proseku, očekuje se da povećanje cena pakovanja cigareta za 10%  smanji potražnju za cigaretama za 4% u zemljama sa viskim  prihodom i 8% u zemljama srednjeg i nisokog prihoda,.Na povećanje cena očekivano su osetljiviji siromašniji građani i deca i adolescenti. Porezi na duvan su najisplativiji način da se smanji upotreba duvana, naročito među mladima i siromašnima. 
Čak i tako visok porez na duvan je mera koja se retko koristi. Samo 32 zemlje i manje od 8% svetske populacije, imaju poreske stope na duvan, veće od 75% od maloprodajne cene. Prema raspoloživim podacima poreski prihodi od duvana su u proseku 175 puta veći nego potrošnja novca za aktivnosti na kontroli duvana. 
Porezi i siromaštvo
 
Kod povećanja poreza, rashod za duvan u odnosu na dohodak domaćinstva takođe se povećava, stvarajući dodatni teret na porodični budžet, a posebno na siromašne pušače. Ovo važi za sve robe i usluge. 
Dokazi ukazuju na to da su siromašni više osetljivi na poskupljenja, pa kao rezultat toga se očekuje da će povećanjem poreza, većina njih najverovatnije smanjiti ili ostaviti pušenje. U odnosu na siromašne pušače, njihove porodice i društvo u celini, prednosti odvikavanja od pušenja su ogromne jer će biti manje troškova za zdravstvenu zaštitu, a više sredstava za osnovne namirnice, hranu, obrazovanje i druge potrebe. Štaviše, vlada može da izdvoji dodatne prihode stvaranjem većih poreza duvana za socijalne programe koje koriste siromašni kao što su pristupačnost zdravstvenih usluga, zdravstveno osiguranje i programi za odvikavanje od pušenja (SZO tehnički priručnik o oporezivanju duvana, 2010).
U cilju rešavanja ekonomskih argumenata protiv kontrole duvana, neophodno je ojačati dokaze i tehničke i analitičke veštine donosioca odluka, akademske zajednice i civilnog društva. Ovo će pomoći unapređenju plana kontrole duvana i poboljšati kako privredu tako i javno zdravlje.